Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga.
Dušni dan koji dolazi dan kasnije, dakle 2. studenog, posvećen je mrtvima, a obilježava se i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim. Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi.
Vatikan ga je službeno potvrdio 1311. godine. Na Dušni se dan na groblje nosilo cvijeće i palile svijeće. U novije se vrijeme taj običaj, uglavnom, pomaknuo na blagdan Svih svetih. Moguć je razlog tomu što je blagdan Svih svetih neradni dan.
U tradicijskoj kulturi blagdan Svih svetih današnje značenje dobio je u razdoblju od IX. do XI. st. U našoj široj okolici ispred mjesne crkve igrala su se kola, dok su u nekim krajevima zvonila crkvena zvona čitave noći. U Badljevini kod Pakraca prije 1. studenog u mnogim su se domaćinstvima izrađivali vijenci koji su se na Dan mrtvihstavljali na grobove najbližih. Ruže za vijence izrađivane su od raznobojnoga papira. Ostali dijelovi vijenca popunjavani su najčešće bršljanom da ne bi brzo venulo, jer se bršljan povezuje sa smrću i besmrtnošću. Toga je dana cijela obitelj odlazila na groblje, polagala vijence i cvijeće te palila svijeće. Uz molitvu i šutnju odavala se zahvalnost svima onima kojih više nije bilo među živima. Svako je domaćinstvo palilo u kući svijeće koje su gorjele duboko u noć.
Kako kaže Slavica Moslavac, etnologinja: „ Sisvete, Sesvete ili Svi sveti je dan kada se ide mrtvima u pohode. Obilaze se grobovi najbližih kao i rodbine, susjeda i prijatelja. Desetak dana uoči Sisveta uređuju se grobovi, a dan uoči priređuje se vrbova šiba, borovnica, zimzelen i breberika. Pletu se vijenci na šibe, ukrašavaju živim cvijećem, najčešće sisveticama ili krizantemama i mašnama od krep ili rugovog papira. Mašna na vijencu za dijete je bijele boje, za mlade crvena, a za starije plava. Na Sisvete ujutro tako složeni vijenci nose se i polažu na groblje ili se stave na drvene križeve. Tada su se palile i svijeće kao i na dan kasnije, na Dušni dan. Od hrane polagane su samo crvene jabuke“.
