Kad je Isus ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na taj događaj koji je predstavljao uvod u dramatične događaje Velikog tjedna, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
U Moslavini se na Cvjetnicu prirede vrbove ili ljeskove grančice, cica-mace, drenov cvijet i druge grančice u cvatu, slože u kiticu i nose u crkvu na blagoslov. Proljetnim zelenilom i cvijećem kite se plotovi, prozori, vrata i bunari sa željom da im dadu novu i svježu životnu snagu i energiju.
Mladež se na Cvjetnicu umiva u vodi u kojoj je namočen drenkov cvijet. Narodno vjerovanje u moć tog bilja još se umnaža i blagoslovom, koji se obavlja na Cvjetnicu u crkvi.
Zelene grančice i šibe uopće znače životnu snagu te se zatiču u kući za gredu, stave u ganjak, zataknu za prozor , objese na tavan ili pod krov iznad ulaznih vrata , vjerujući da će tako kuću sačuvati od udara groma. Za vrijeme velikog nevremena i jake grmljavine ljudi uzimaju blagoslovljenu grančicu, učine znak križa prema nebu i tek tada je bacaju u vatru, vjerujući u spas njihova doma od udara groma.
U garešničkoj Župi danas se mise održavaju po ustaljenom nedjeljnom rasporedu, a od 14,30 kreće Križni put od župne crkve, ulicama grada, na koji poziva garešnički župnik Dejan Tot.
