Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak nema misnog slavlja. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka. Obično su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Tog dana ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo. Tada se puk okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest. Tijekom obreda donosi se pokriveno drveno raspelo koje se otkriva u tri stupnja.
Na Veliki petak sve je tiho, vani se ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Na Veliki petak obavezan je post i nemrs. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
U Moslavini su djeca na Veliki petak pravila male drvene križiće koje su nosila u polje i zabadali u svoju njivu. To su činila u znak Isusove muke na križu. Na taj dan se kod kuće nije umivalo. I staro i mlado hitalo je na potok s kakvom ponjavicom ili ručnikom, a djeci i nemoćnima se donosila voda u kablićima, jer se smatralo da protočna voda ima ulogu odstranjivanja svih nečistoća i prljavština tijela i duše čovječje! Na Veliki petak domaćice su kuhale i spremale jelo koje se na Veliku subotu ili na sam Uskrs nosilo ili vozilo u crkvu na blagoslov.
U garešničkoj Župnoj crkvi će Spomen Kristove muke i smrti – obredi Velikog petka početi u 16 sati.
