Velika je subota dan Isusova počinka u grobu i dan tišine. Toga dana nema liturgije. No, prije pola noći slavi se Isusovo uskrsnuće, tzv. Vazmenim bdjenjem. Ono počinje blagoslovom vatre ispred crkve, a zatim slijedi povorka i pozdrav uskrsnoj svijeći koja predstavlja Krista, biblijska čitanja koja razotkrivaju svu povijest spasenja, blagoslov krsne vode te misa za proslavu uskrsnuća.
U crkvama se izlažu slike raspetoga Isusa ili grob u kojem leži na kojemu se vjernici mole.
Toga dana kuhala su se, bojala i ukrašavala jaja, čemu su se posebno radovala djeca. Najčešće su se bojala uz pomoć crvenog luka i peršina, ukrašavala – „pisala“ voskom, pa ih u narodu zovu „pisanice“ ili „pisanci“
Običaji Velike subote su i blagoslivljanje svijeća u crkvi te paljenje vatre iz koje bi žene uzimale kresiva i nosile ih kućama.
Na Veliku subotu ili na sam Uskrs pripremljena hrana nosila se ili vozila u crkvu na blagoslov. Djevojke i žene poslije blagoslova hrane žurile su se kući da stignu što prije jer se vjerovalo da će u kući u koju se stigne prvi, cijele godine biti sreće i veći uspjeh u gospodarstvu, a ako je djevojka, te će se godine udati. Platneni podložak, zvan podsvitek ili podvitek nošen na glavi ispod uskršnje košare zaticale su za koju voćku ili trs pred kućom, pa tako ostavljale do noći. To se činilo da i na voćke dođe božji blagoslov i da dobro urode.
U garešničkoj župi će blagoslov hrane te Sveto Vazmeno bdijenje biti po slijedećem rasporedu: u Garešničkom Brestovcu i Dišniku u 16 sati, u Kapelici u 17 sati, dok će Sveto Vazmeno bdijenje i blagoslov hrane u Garešnici biti u 19 sati.
