Analizom stanja u ekološkoj proizvodnji na ovogodišnjoj Skupštini Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača održanoj ovog siječnja u Zagrebu, utvrđeno je da Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje od 2023. do 2030. godine ne daje rezultate u smislu povećanja proizvodnje i broja ekoloških proizvođača. Dapače, primjećuje se pad broja ekoloških proizvođača kao i pad površina pod ekološkom proizvodnjom (944 ha u 2025. godini manje nego u 2024.). Prema informacijama s terena, očekuje se daljnji pad površina pod ekološkom proizvodnjom, pa već sada možemo utvrditi da se plan povećanja ekološke proizvodnje na 14 % do 2030. godine, neće ostvariti. Time Hrvatska gubi priliku da se na međunarodnom tržištu pozicionira sa specifičnim proizvodima veće dodane vrijednosti gdje može biti konkurentna kao i da prehrambeni sustav učini zdravijim, smanji štetne rezidue pesticida u hrani i očuva okoliš i zdravlje poljoprivrednika i ostalih građana.
I nakon niza sastanaka ekoloških proizvođača s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede istaknuti problemi nisu riješeni. Iako bi neki proizvodi prema broju zastupljenih površinama u ekološkoj proizvodnji trebali biti primjetni ili dovoljni na tržištu ekoloških proizvoda, na tržištu se zapravo ne pojavljuju. To je primjerice slučaj s ekološkim mesom gdje zbog neorganizirane infrastrukture poput klaonica, proizvodi koji se uzgajaju ekološki budu prodani kao konvencionalni na štetu proizvođača i kupaca ekoloških proizvoda. U proizvodnji ekološkog povrća sustav poticaja je u potpunosti neadekvatan pa proizvođači nisu stimulirani. Sve ostale grane eko proizvodnje također imaju svoju problematiku. Proizvođači ističu problem sve veće birokratiziranosti koja traži sve više vremena i paradoksalno sankcionira raznolikost i poticanje bioraznolikosti na gospodarstvima. Administrativno zadovoljavanje propisanih uvjeta za ekološku proizvodnju moguće je i lakše za proizvodnju manjeg intenziteta, s ciljem realizacije potpore bez želje za stvaranjem konkretnih proizvoda. To je problematika koju sustav mora riješiti i destimulirati. Veliki problemi također su i nedostatak radne snage, problemi s angažiranjem stranih radnika, manjak udruživanja i nedovoljna valorizaciju eko znaka na tržištu.
U prilog ovoj problematici ide i činjenica da primjerice u Zagrebu postoji projekt opskrbe 31 škole ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima za 16.000 učenika. Na skupštini Saveza projekt je predstavila Sonja Karoglan Todorović iz udruge Ecologica. Iz ovog projekta je vidljivo da nedostaje gotovo svih vrsta povrća, a od voća su dostupne samo jagode, jabuke i mandarine u dovoljnim količinama, dok je nedostatak jaja, mliječnih proizvoda i mesa takav da nema smisla tražiti ove proizvode na tržištu. Ovogodišnja skupština Saveza simbolično je održana u restoranu Biomania u Zagrebu gdje se pripremaju veganski obroci od namirnica isključivo iz eko uzgoja. Ovaj restoran također otkupljuje veće količine eko proizvoda, a njegov vlasnik Dario Kožul ističe da gosti često pitaju odakle dolazi hrana i žele podržati ovakav oblik proizvodnje. No proizvoda kao i radne snage i ovdje nedostaje.
Izvor- Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača