Travanj je mjesec koji uz Uskrs obilježava još jedan običaj i to vrlo rasprostranjen u našoj Moslavini, ali i cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Riječ je o Jurjevu ili Đurđevu ,a slavi se upravo na današnji dan. Sveti Juraj je, moglo bi se reći, univerzalni svetac. Štuju ga i katolici i pravoslavci i muslimani, a posebno ga štuju Romi. U prošlosti Jurjevo je imalo izrazit značaj početka proljeća i gospodarske godine.
Značajan element Jurjeva su ophodi Jurjaša ili Đurđara. Oni su bili okićeni zelenim, najčešće bukovim, vrbovim, ljeskovim, grabovim ili hrastovim grančicama, a Đuro je na sebi najčešće nosio koš ispleten od pruća okićen zelenim grančicama. Njih daruju ukućanima, napose domaćici ili njima kite dovratnike prozora i vrata, te ulaznu kapiju i plotove. Jurjaši nigdje ne ulaze u kuću, već stoje pred prozorom ili samo uđu u dvorište. Tu se najave ili udaranjem batine po zemlji ili zvoncem i bez ikakve najave odmah počnu pjesmu, netko (najčešće domaćica) ih daruje (jajima ili novcem), a oni zahvale i odlaze drugom domu pa se to ponavlja kod svake kuće. Darovana zelena grančica se čuva do drugog Jurjeva pohranjena negdje u kući npr. zataknuta za svetu sliku, ormar, za prozor, a često je stavljaju u staju k blagu ili u vrt među povrće zbog zdravlja, obilja i plodnosti, a zapaljenom grančicom se kadi kolijevka i bolesno dijete.
Sam ophod Jurjaša objašnjava se da “Đuro donosi sreću i da je došlo proljeće” a inače kuća kojoj ne dođu đurđari, neće imati sreće cijele godine.
Prema starom vjerovanju djevojke su morale do Đurđeva pronaći djetelinu s četiri lista, kao i cvijeće ljubičice. Pomno su čuvale u molitveniku, jer se vjerovalo da će imati sreće u obitelji cijele godine. U Kaniškoj Ivi, Tomašici i Kajgani i cijelom kraju poznati su i zabilježeni ophodi đurđara.
Važan element u Jurjevu bio je običaj paljenja jurjevskog krijesa, poznat u svim krajevima gdje je tradicija obilježavanja Jurjeva, posebice u zapadnim dijelovima Hrvatske. Uz njih bi se okupljala uglavnom mladež, ali i ostali stanovnici sela. Oko krijesa bi plesali i pjevali pjesme karakteristična sadržaja. Vjerovalo se da jurjevski krijes (kao i ostale godišnje vatre) ima magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla pa bi okupljeni krijes preskakivali, stoka se sljedeći dan protjerivala preko zgarišta, a ugarci i pepeo od krijesa zaticali u njive i vrtove (zaštita i poticanje rodnosti).
Svim Đurđama, Đurekima, Jurama i Juricama, sretan od srca imendan!