Kraj ožujka ponovno donosi dobro poznatu promjenu – pomicanje sata na ljetno računanje vremena. Unatoč dugogodišnjim raspravama o njegovu ukidanju, praksa se nastavlja i u 2026. godini. Iako ćemo te noći ostati bez jednog sata sna, dulji i svjetliji dani mnogima su dovoljna utjeha.
Ovogodišnji prelazak događa se nešto ranije nego prošle godine, što je kod dijela građana izazvalo nedoumice. Međutim, pravila se nisu mijenjala – riječ je isključivo o rasporedu dana u kalendaru.
Satovi će se pomaknuti u noći sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka. Točno u 2 sata ujutro kazaljke idu jedan sat unaprijed, na 3 sata. Posljedica toga bit će tamnija jutra, ali i duže večeri koje prate dolazak toplijeg dijela godine.
Razlika u odnosu na prošlu godinu, kada se sat pomicao 30. ožujka, proizlazi iz jednostavnog pravila koje vrijedi u Europskoj uniji. Ljetno računanje vremena uvijek počinje posljednje nedjelje u ožujku, a kako se datumi svake godine drukčije raspoređuju po danima u tjednu, mijenja se i konkretan datum prijelaza.
Rasprave o opravdanosti ove prakse ne jenjavaju. Pomicanje sata uvedeno je još tijekom Prvog svjetskog rata, a širu primjenu dobilo je u vrijeme energetske krize 1970-ih, s ciljem smanjenja potrošnje energije. Ideja je bila iskoristiti više dnevnog svjetla i tako smanjiti potrebu za rasvjetom. Ipak, novija istraživanja upućuju na to da su uštede zanemarive, dok se u prijelaznim razdobljima povećava potrošnja energije za grijanje u jutarnjim satima.
Iako je Europski parlament još 2019. podržao prijedlog o ukidanju sezonskog pomicanja sata, konkretne promjene još nema. Glavni razlog je neslaganje država članica oko toga koje bi vrijeme trebalo ostati trajno – ljetno ili standardno. Uz to, nužna je koordinacija kako bi se izbjegli poremećaji u prometu i gospodarstvu.
U međuvremenu, aktualna pravila ostaju na snazi, pa će Hrvatska nastaviti s dosadašnjom praksom barem do kraja 2026. godine.
