Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. svibnja, a u Hrvatskoj je uveden 2022. godine odlukom Hrvatskog sabora, na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o dijabetesu, poticanje preventivnih mjera te unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi za osobe koje žive s ovom bolešću.
Broj oboljelih raste iz godine u godinu
Dijabetes je kronična bolest kod koje dolazi do poremećaja u prijenosu glukoze iz hrane u stanice organizma. Osobe koje imaju šećernu bolest ne proizvode dovoljno inzulina ili ga njihov organizam ne koristi na odgovarajući način. Razlikuju se tri osnovna tipa: dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2 i gestacijski dijabetes, koji se javlja tijekom trudnoće.
Prema najnovijim svjetskim procjenama, 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Do 2050. godine taj bi broj mogao narasti na 852,5 milijuna. Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su tijekom 2024. godine umrle zbog dijabetesa ili njegovih komplikacija, gotovo 40 posto bilo je u radno najaktivnijoj životnoj dobi, između 20 i 59 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj je, prema ukupno pristiglim podacima za 2025. godinu, registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti (E10–E14). Procjenjuje se da 28,5 posto osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu, zbog čega je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj veći od 500 tisuća.
Tko ima povećan rizik i na koje simptome treba obratiti pozornost?
Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe starije od 45 godina te oni koji u obitelji imaju članove oboljele od dijabetesa tipa 2. U rizičnu skupinu ubrajaju se i fizički neaktivne osobe, žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes te žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS).
Dijabetes u početku često ne izaziva simptome pa može dugo ostati neprepoznat. Zbog toga je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Kada je ona dulje vrijeme povišena, mogu se pojaviti:
- učestalo mokrenje i izražena žeđ
- pojačana glad i gubitak tjelesne mase
- povraćanje i bolovi u trbuhu
- trnci u rukama ili stopalima
- zamagljen vid
- učestale infekcije
- rane koje sporo zarastaju.
Neliječeni dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija
Dugotrajno povišena razina šećera u krvi može oštetiti krvne žile i živce te dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Među njima su bolesti krvožilnog sustava, uključujući srčani i moždani udar, bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitak vida.
Temelj liječenja dijabetesa čine edukacija o bolesti i samokontrola, uravnotežena prehrana te redovita tjelesna aktivnost. Prema navedenim podacima, kod približno 50 posto oboljelih te su mjere dovoljne za održavanje bolesti pod kontrolom. Oko 25 posto oboljelih trebat će liječenje tabletama, dok će nešto manje od 25 posto trebati liječenje inzulinom.
Dan šećerne bolesti prilika je za podsjećanje na važnost prevencije, pravodobnog otkrivanja bolesti i odgovarajuće skrbi za sve koji žive s dijabetesom.

















