Danas se obilježava službeni početak astronomskog ljeta na sjevernoj hemisferi. Istoga dana nastupa i ljetni solsticij, trenutak kada je Zemljina sjeverna polutka najviše nagnuta prema Suncu, zbog čega ćemo imati najviše dnevnog svjetla i najkraću noć u godini.
Ljetni solsticij ove će godine nastupiti u 10:24 sati po srednjoeuropskom vremenu. Iako se često govori o „najdužem danu“, riječ je zapravo o preciznom astronomskom trenutku koji označava početak ljeta. Datum solsticija nije uvijek isti. Najčešće pada 20. ili 21. lipnja, a povremeno može nastupiti i 22. lipnja. Razlog tome leži u činjenici da Zemlji za obilazak oko Sunca treba nešto više od 365 dana, zbog čega se kalendar usklađuje prijestupnim godinama. Promjene u duljini dana tijekom godine posljedica su nagiba Zemljine osi. Tijekom lipnja sjeverna hemisfera najizravnije je okrenuta prema Suncu, pa su dani dugi, a noći kratke. Upravo taj nagib omogućuje izmjenu godišnjih doba.
Zanimljivo je da najduži dan u godini ne znači i najraniji izlazak ili najkasniji zalazak Sunca. Najranija svitanja događaju se nekoliko dana prije solsticija, dok najkasniji zalasci slijede nekoliko dana nakon njega.
Naziv solsticij potječe iz latinskog jezika, od riječi sol (Sunce) i sistere (zaustaviti se), što se odnosi na prividno usporavanje i kratkotrajnu „stanku“ u kretanju Sunca po nebu.
Dok astronomsko ljeto počinje 21. lipnja, meteorolozi ljeto računaju od 1. lipnja do 31. kolovoza, kako bi lakše pratili i uspoređivali vremenske i klimatske podatke.
